četvrtak, 29. studenoga 2012.

Hranom protiv stresa

Krenemo li od izreke da ljubav prolazi kroz želudac, a da energija koju dobivamo iz hrane osigurava radosnu svakodnevicu, lako ćemo zaključiti kako postoji veza između kontrolirane prehrane i minimalizacije stresa. To podrazumijeva da se pridržavamo općepoznatih činjenica: uzimati veći broj obroka, koristiti funkcionalnu hranu (koja ima funkciju poboljšanja zdravlja), kontroliranom prehranom voditi računa o ravnoteži glikemičnog indeksa. Dobro je pripomenuti da sa svrhom minimalizacije stresa trebamo znati u hrani i uživati te si s vremena na vrijeme priuštiti male slasne obroke koji će u nama pobuditi vedrinu, a u tijelu neće ostaviti osjećaj težine.

Programiranje unosa hrane
Odlučimo li se na samostalno programiranje unosa hrane potrebno je voditi računa o tome da dnevno jedemo puno šarenog voća i povrća kao što su špinat, mrkva, tikvice, jagode, borovnice, brokula ... Regulaciju metabolizma, a posebno probavnog sustava nadopunit će konzumiranje vlaknaste hrane poput žitarica i grahorica (primjerice integralni kruh, zobene pahuljice). Smanje unos hrane bogate ugljikohidratima (šećerima), a povećan unos hrane bogate bjelančevinama (proteinima) u znatnoj će mjeri pridonijeti regulaciji tjelesne mase. Osjećaj lakoće koji se pri tome stvara pridonijeti će vedrini neophodnoj za premoštenje stresnih situacija.

Odabir namirnica
Redukcija stresa također zahtijeva i odabir namirnica. Postoje namirnice koje nas čine spokojnima, one koje nas čine razdražljivima i one koje nam daju energiju. U skladu sa stanjem u kojem se nalazimo izabrat ćemo za nas najbolje. Na taj način hranom možemo postići i određene ciljeve.

Primjerice, ako želite:
JASNO MISLITI – jedite sir i jaja, alkohol izbaciti ili znatno smanjiti
AKO STE RAZDRAŽLJIVI – birajte integralnu tjesteninu, krekere, suho voće
AKO STE BEZ ENERGIJE – jedite proteine soje, puretinu, jaja, sireve


Hrana ima i ljekovita svojstva:
AKO STE UMORNI – popijte malo kave ili soka od naranče
AKO STE TJESKOBNI – jedite krumpir, grah, rižu
AKO STE NEMIRNI – ne pijte kavu ni čajeve
AKO STE DEPRESIVNI – jedite crni kruh, špinat ....

Valja napomenuti da odabir ekološki proizvedenih namirnica, autohtonih proizvoda i hrane pripremljene tradicionalnim tehnologijama pridonosi očuvanju zdravlja i smanjenju stresa kontroliranim unosom hrane. No najvažnije je zapamtiti da to činite iz ljubavi prema sebi, ali i iz ljubavi prema bližnjima kojima ćete svojom vedrinom svakodnevicu učiniti ljepšom.

V.R.

ponedjeljak, 12. studenoga 2012.

Kako postati otporan na stres?



Danas je čovjek puno više izložen stresnim situacijama nego nekada. Stresnu reakciju izazivaju situacije u kojim nam je život ugrožen, pri čemu nas odgovarajuće fiziološke reakcije u tijelu pripremaju za napad ili bijeg. Zabrinutost za egzistenciju, borba za posao, neumoljivi šef, škripa automobilskih guma na semaforu, a da ne govorimo o medijima – radiju, televiziji ... svakodnevno, po život opasnim informacijama – stalni su pritisak na suvremenog čovjeka. Kada ste pod stresom ne možete precizno misliti, a kamoli raditi; istina je da i tada možete puno napraviti, ali je i veća opasnost od pogrešaka.

Kako si pomoći?

Možemo reći da postoje četiri glavna čimbenika kojima stvaramo otpornost na stres:

1. Relaksacija je jedini prirodni način oslobađanja enzima stresa. Znanstvena su istraživanja pokazala da je samo 15 minuta boravka na alfa frekvencijama dnevno izuzetno blagotvorno, pridonosi jačanju imunološkog sustava, pojačanoj cirkulaciji te boljoj koncentraciji i kreativnosti.

2. Zdrava prehrana: redoviti unošenje vitamina i minerala važan je čimbenik otpornosti organizmima na stresne situacije i razmišljanja.

3. Fizička aktivnost razgrađuje u tijelu hormon stresa koji ima sposobnost da mozak blokira u stvaranju novih ideja i misli. Tako nastaje subjektivan dojam dane možemo napredovati. Opuštanje mišića dovodi do opuštanja fizičkog i psihičkog grča, smanjenja problema na realnu razinu i porast samopuzdanja – dakle, porast povjerenja u vlastite sposobnosti.

4.Čovjek je društveno biće pa su dobri odnosi s obitelji i prijateljima ključan čimbenik zdravog života.

N.V.